PROZOR-IZDANJA

Nagrada „Davidias“ Dana hrvatske knjige dodjeljuje se za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili za najbolju knjigu, odnosno studiju inozemnoga filologa o hrvatskoj književnoj baštini.

​

Dobitnik nagrade „Davidias“ Dana hrvatske knjige 2024. godine je

Nicolas Raljević

za prijevod trilogije Glembajevih – La Trilogie des Glembay: Messieurs les Glembay, À l'agonie i Léda, Prozor éditions, 2023.

​

Nicolas Raljević poznat je hrvatskoj javnosti po brojnim prijevodima hrvatske književnosti, od Marina Držića preko Milana Begovića, do Mire Gavrana, Ivane Sajko, i dr. Činjenica da je Nicolas Raljević nakon dvije godine ponovno dobitnik nagrade „Davidias“ dokazuje važnost njegova prevoditeljskoga rada za hrvatsku književnost i kulturu, kojim on promiče hrvatsku baštinu na francuskom govornom području te kojim se svrstava u vrh poslanika hrvatske književnosti kao renomiran i nagrađivan prevoditelj.

​

Nicolas Raljević rođen je 1963. godine u Argenteuilu i radi kao profesor francuskoga jezika u strukovnoj školi u predgrađu Pariza. Krežinu dramu Gospoda Glembajevi preveo je 2011. te objavio 2017., potom i Ledu (2012.) te U Agoniji (2019.). Godine 2023. objavio je izdanje La Trilogie des Glembay: Messieurs les Glembay, À l'agonie i Léda s uvodnim tekstom teatrologa Gorana Pavlića, izdanje trilogije primjerene forme te s naglašenim kompleksnim čitanje cjeline.

​

U konkurenciji za nagradu „Davidias“ ove je godine bio veći broj vrijednih prijevoda, što je dobar znak za hrvatsku književnost i znanost o književnosti. Povjerenstvo za Nagradu Dana hrvatske knjige potiče prevoditelje i inozemne znanstvenike da nastave marno raditi na promicanju i promidžbi hrvatske književnosti u svijetu te da objavljuju prijevode klasika hrvatske književnosti.

​

Suprotno predrasudama o zastupljenosti Krleže, uvjetovane i njegovom političkom figurom u hrvatskom i europskom kontekstu, znanost o književnosti desetljećima je upozoravala da njegov opus još uvijek čeka prijevode na mnoge europske i svjetske jezike. Godine 2013. zbornik znanstvenih radova (Ne)pročitani Krleža. Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. XV. razotkrio je velike lakune te ukazao na nužnost prevođenja Krleže, a još i više drugih autora hrvatskoga književnog kanona.

​

Nicolas Raljević dobar je poznavatelj Krležina opusa, a do sada je preveo Salomu, Galiciju, Golgotu, U logoru. Kakvoća i vrsnoća prijevoda g. Raljevića poduprta je sada nagrađenim zamašnim podvigom, izdanjem kompletne trilogije Glembajevih. Prevoditelj vješto iznalazi rješenja za kompleksne duge Krležine rečenice jednako kao i isprekidane i prepletene replike, osobito za solilokvije, didaskalijske upute i dr. U francuski jezik uspješno su prenijeti nijansirani govori dramskih osoba koji odražuju različite socijalne i individualne osobine u naturalističko-ekspresionističkom diskurzivnom ključu. Hrvatski klasik u prijevodu na francuski jezik sada rezonira s francuskim poimanjem naturalističko-modernističke sintakse. Kvaliteta prevoditeljskih odluka i visok prevoditeljski standard razvidi se također u oblikovanju imena dramskih osoba, gdje je prevoditelj vješto izbjegao zamke galiciziranja, primjerice u obliku imena Leonea Glembaya: umjesto adaptacije u francuski oblik imena Léon prevoditelj je zadržao talijansku formu imena Leone, itd. Visoka razina prevoditeljeva ludizma do izražaja je došala u rješenjima za Krležin prepoznatljiv postupak gomilanja varijacija i sinonima, što zahtijeva stalno premetanje francuskoga leksika. Osobito je vješta i grafička odluka da Krležine izvorno francuske fraze budu naznačene navodnicima i time se razlikuju od Raljevićeva prijevoda Krležinih izvornih hrvatskih rečenica na francuski jezik.

​

Krležina kanonizirana i najizvođenija trilogija sada je u svojoj cjelovitosti dostupna frankofonom kulturnom krugu za provjeru glasovitih krležijanskih teza u trilogijskom međuodnosu na samom književnom tekstu, u primjerenom prijevodu koji vjerodostojno prenosi smisao i ritam Krležine hrvatske riječi.

 

U ime Povjerenstva za Nagradu Dana hrvatske knjige

prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović